|
Općenito o
romanici
Općenito o
romanici
Slikarstvo u
romanici
Galerja romanika
Romanika je europski umjetnički stil koji se javlja oko 1000.
godine i traje do 1250. Karakterizira se masivnim zidovima,
polukružnim lukovima i bačvastim svodovima. U skulpturi i slikarstvu
su figure predstavljene frontalno, bez naglašene težnje za
individualizacijom. Kršćanstvo pronalazi svoj umjetnički
identitet...
• Benediktinci pokreću duhovnu revoluciju(X.st.)
• SKOLASTIKA- crkveno učenje u kojem prevladava vjerska misao i
razvoj filozofije u službi teologije. =>posljedica: LATINSKI JEZIK
službeni jezik Crkve i feudalnih struktura.
Što je obilježilo romaničku epohu?
• vojno- politički sukobi
• borba za investituru(za uvođenje biskupa u crkvenu funkciju
=>borba careva i papa)
• Križarski ratovi- pokrenuti radi oslobođenja Jeruzalema i Kristova
groba od muslimana =>posljedica: RAZVOJ EUROPSKE KULTURE i SAKRALNOG
GRADITELJSTVA (Njemačka, Italija, Francuska- samostanska crkva St.
Pierre, Moissac, itd.)
Razvoj stila
• Ranoromanički oblici nastaju u razdoblju OTONSKE RENESANSE
(X.st.-1070.)
• Kasnoromanički oblici sve više počinju poprimati tekovine gotike
ARHITEKTURA
Notre Dame Pariz
Predstavljaju BAZILIKE obično trobrodne, rjeđe petobrodne.
Dodavanjem TRANSEPTA i APSIDE tlocrt bazilike zadobija oblik
latinskog krsta.Drveni krov se zamjenjuje polubačvastim svodom ili
masivnom konstrukcijom krstastih svodova.
• Uočljiva
težnja MASIVNOSTI i sklonost KOCKASTIM ili VALJKASTIM FORMAMA.
• Uski prozori u prizemlju, prozori iznad bočnih brodova su veći-
bazilikalno osvjetljenje
• Ulazni portali: stupnjevani (od najvećeg vanjskog površinskog
otvora prema najmanjem, unutarnjem zatvorenom vratnicama)- time se
naglašava sigurna debljina zida koja crkvu čini i čvrstim utočištem
kad zatreba
Raščlamba unutrašnjosti objekata
• Potporni sustav: izmjenično STUPOVI I STUBOVI
• RANOROMANIČKI KAPITEL- sve se bogatije ukrašava plošnim ukrasima,
zoomorfnim, antropomorfnim i ornamentalnm plitkoreljefnim
motivima=>poprima vitki oblik cvijeta
• POPREČNI I GLAVNI BRODOVI- jednake širine, u zreloj romanici
prevladava vezani sustav gradnje: veličina osnovnog TRAVEJA
središnjega glavnog broda i pobočnih brodova mjeri prema veličini
četvrtastoga polja nastalog na križanju glavnoga središnjeg broda i
TRANSEPTA tzv. KRIŽIŠTA, koje je mjerna jedinica čitave tlorisne
dispozicije.
• ALTERNACIJA POTPORNJAKA- na uglovima traveja glavnog broda
podignuti su stubovi a između njih su umetnuti stupovi. (crkva st.
Sernin u Toulouseu)
• ZVONICI- vizualno i funkcionalno određuju oblik romaničke crkve;
obično dva
• NADSVOĐENJE CJELOKUPNOG unutrašnjeg crkvenog prostora BAČVASTIM
ILI KRIŽNIM SVODOM (katedrala u Speyeru)
• FIGURALNO UKRAŠENI KAPITEL- na njemu uprizoreni metodom redukcije,
mnogi biblijski motivi(Adam i Eva, Noina arka, Posljednja večera
itd.), ljudske glave i likovi, grozomorni svijet fantazmagoričnih
životinja i začudnih ptica pokazati da je čovjek smrtan i daleko od
nebesa, ali da u vjeri u Boga može naći spas.
KIPARSTVO
Zdenac
Renier iz Huya
U romanici,
za razliku od logične arhitekture, sadrži uglavnom maštovite
predstave fantastičnih bića i paklenskih muka. Reljefi i skulpture
su potčinjeni arhitektonskim sklopovima.
• podređeno arhitekturi
• uporaba KAMENOG MATERIJALA, od temelja do svodova objekata.
SLIKARSTVO
Katedrala u Pisi
Najčešće je minijaturno
slikarstvo u rukopisima.HOROR VACUI- osobina romanske
umjetnosti-strah od praznog prostora. Kompozicije su pretrpane sa
prvenstvenim ciljem da se prepriča scena iz Biblije.
• FRESKE i MINIJATURE-
prevladavaju zemljane boje- isključiva zadaća zaodijevanje
kršćanskog nauka o spasenju i kršćanskog promišljanja slike svijeta
u simbolično ruho kojima se podređuje sve što je životno i stvarno
=> deformiranost oblika,plosnatost, izbjegavanje naturalističke
proporcionalnosti... Pri tome će se određeni predlošci u
prikazivanju mimike i pokreta(lebdenje iznad praznih pozadina,
izvijenost oblika, sanjalački izraz lica itd...) stalno ponavljati.
Slikarstvo minijatura
• U romanici doživljava istinski procvat
• Scenski razrađeniji slikarski i kiparski prikazi zabilježeni
ponajviše u Francuskoj(Vezelay, Autun, Toulouse, Moissac, Poitiers,
Angouleme)
• Sj. Španjolskoj (Santiago de Compostella)
• Italija (Verona, Modena, Pavia, Ferrara, Pisa, Parma)
Za razliku od stilizirane sažetosti izričaja FRANCUSKE romanike,
NJEMAČKI romanički pokazuju vitalnost forme i živost izraza, koji
široko nadmašuju svoje vrijeme(lik konjanika u katedrali u
Bambergu), te likovi ktitora (darovatelja, npr. Ekeharda i kraljuce
Ute u katedrali u Naumburgu)
U primjenjnoj umjetnosti dolazi do znatnog uzleta jer je potražnja
za NAKITOM, KUĆNIM I CRKVENIM NAMJEŠTAJEM I OPREMOM VELIKA
|
