Teoremi, leme,...
Pri pisanju matematičkih dokumenata, leme, definicije, aksiomi i slične strukture trebaju osim ostalog, imati i neki ujednačen izgled. Za kreiranje takvih struktura koje sve zovemo teoremima, LaTeX ima naredbu
\newtheorem{ ime }[ broja·c ]{ pravo ime }[ unutar ·cega ]
Argument ime je kratki naziv koji identificira "teorem". Argument pravo ime je pravi naziv "teorema" koji će se pojaviti u gotovom dokumentu.
Argumenti u uglatim zagradama su neobavezni. Oba služe da se definira način numeracije "teorema". Argument brojač može biti ime nekog ranije deklariranog "teorema". U tom slučaju će za numeraciju novog "teorema" služiti isti brojač, tj. "novi" i "stari" teorem bit će numerirani zajedničkim nizom brojeva. Argument unutar čega omogućuje da se odredi unutar kojeg strukturnog dijela dokumenta, poglavlja, odjeljka, pododjeljka ili slično, treba numerirati "teoreme", dakle kada treba brojač staviti na nulu – na početku novog poglavlja ili novog odjeljka.
Nakon zadavanja naredbe \newtheorem u preambuli dokumenta, u samom tekstu možemo koristiti naredbu:
\begin{ ime }[ tekst ]
Ovo je moj interesantan teorem.
\end{ name } ,
gdje je argument tekst neobavezan, a možemo ga koristiti ako želimo da iza naziva i broja "teorema" stoji, obično unutar okruglih zagrada, nekakav tekst, naprimjer Cauchyjev Teorem .
Ovo bi bilo dosta teorije. Sljedeći primjeri bi trebali "razbiti" svaku nadu da je lako shvatiti i prebroditi sve zamke koje sadrži naredba \newtheorem.
"Teoremi" AKSIOM i Posljedica imaju isti brojač kao "teorem" Teorem, pa su svi numerirani istim nizom brojeva. Važno je da je "teorem" Teorem deklariran prije ostalih "teorema" sa istim brojačem (AKSIOM i Posljedica), a nije važno što se u tekstu pojavljuje AKSIOM prije Teorema.
Teorem "Murphy" ima numeraciju koja je vezana za numeraciju tekućeg odjeljka, zato njegov broj počinje brojem ovog odjeljka, tj. sa 3.8.