Da bi nešto objavio, autor daje svoj rukopis izdavačkoj kući. Grafički urednik izdavačke kuće odlučuje o izgledu štampanog djela (broj i širina stupaca, stil, razmak prije i nakon naslova,...). Grafički urednik upisuje svoje upute u rukopis i predaje ga slovoslagaru koji prema tim uputama slaže knjigu.
Grafički urednik nastoji shvatiti što je autor, pišući djelo, imao na umu. On odlučuje o naslovima, citatima, primjerima, formulama i sl. na osnovu vlastitog iskustva i sadržaja rukopisa.
U LaTeX okruženju, LaTeX preuzima ulogu grafičkog urednika i koristi TeX kao slovoslagara. Ali LaTeX je "samo" program i stoga treba neku pomoć. Autor rukopisa mora dati dodatne informacije koje opisuju logičku strukturu djela. Ove se informacije upisuju u tekst kao "LaTeX naredbe".
Ovo je sasvim različito od WYSIWYG pristupa kojeg imaju mnogi suvremeni tekst procesori kao Word for Windows ili WordPerfect. Kod ovih aplikacija autor određuje izgled dokumenta interaktivno, za vrijeme dok upisuje tekst. Tokom čitavog unošenja teksta u računalo, autor na ekranu vidi kako će izgledati gotov, tiskani dokument.
Korištenjem LaTeXa, za vrijeme unošenja teksta najčešće nije moguće istovremeno vidjeti kako će izgledati konačni dokument. Konačni izgled dokumenta moguće je na ekranu vidjeti nakon što ga LaTeX procesira. Prije nego što dokument zaista bude tiskan, rade se ispravci.
Dizajniranje dokumenta
Grafički dizajn je zanat. Nevješti autori često čine ozbiljne greške pri formatiranju dokumenta, predpostavljajući da je dizajniranje knjiga pretežno estetsko pitanje – "Ukoliko dokument izgleda estetski u redu, znači da je dobro dizajniran". Međutim, budući je dokument namijenjen čitanju, a ne izlaganju u galeriji, njegova čitljivost i razumljivost je mnogo važnija od prekrasnog izgleda.
Naprimjer:
- Veličinu fonta i numeraciju naslova treba odabrati tako da struktura poglavlja i odjeljaka bude čitaocu jasna.
- Duljina redaka treba biti takva da ne zamara oči, a ipak dovoljno dugačka da lijepo ispunjava stranicu
Kod WYSIWYG sustava, autori često proizvode estetski zadovoljavajuće dokumente bez imalo konzistentne strukture. LaTeX onemogućuje ili barem otežava pravljenje takvih grešaka, time što prisiljava autora da deklarira logičku strukturu svog dokumenta. LaTeX je onda taj koji odabire najpogodniji izgled.
Prednosti i mane
Tema o kojoj se često raspravlja kada se ljudi iz WYSIWYG i TeX svijeta sretnu, je "prednosti TeXa pred običnim tekst procesorima" ili obratno. Najbolje što u tom slučaju možemo učiniti je – ostati hladnokrvni. Takve diskusije često izmaknu kontroli. Ali, ponekad čovjek ne može odoljeti iskušenju...
Neke od osnovnih prednosti LaTeX-a u odnosu na obične tekst procesore su sljedeće:
- Svakom je omogućena izrada dokumenata koji imaju profesionalni dizajn i izgledaju kao da su tiskani.
- Pisanje i slaganje matematičkih formula je omogućeno na vrlo prihvatljiv način
Iako je i sa običnim novijim tekst procesorima moguće napisati pokoju matematičku formulu, kada se pišu matematički tekstovi, onda sve vrvi formulama. U jednostavnoj rečenici kao što je:
"Neka je f neprekidna realna funkcija na intervalu <a,b>, a f '(x) njena derivacija u točki x",
imamo čak četiri "formule".
- Korisnik najčešće treba naučiti samo nekoliko jednostavnih naredbi koje definiraju logičku strukturu dokumenta. Prosječan korisnik rijetko treba razmišljati i boriti se sa izgledom dokumenta.
- Čak se i kompleksne strukture kao fusnote, unakrsno pozivanje i referiranje, sadržaj, bibliografija i, najvažnije – indeks, prave vrlo jednostavno.
- Za mnoge tipografske zadatke koje sâm LaTeX direktno ne podržava, postoji pregršt besplatnih dodatnih paketa. Naprimjer, postoje makro paketi koji omogućuju da se u dokument uključi PostScript grafika ili da se bibliografija složi prema nekom zadanom standardu. Mnogi od ovih dodatnih makro paketa opisani su u The LaTeX Companion.
- LaTeX potiče autore da pišu dobro strukturirane tekstove, jer je to upravo način na koji LaTeX radi – da specificira strukturu.
- TeX, slovoslagarski stroj kojeg LaTeX koristi, je potpuno prenosiv i sasvim besplatan. TeX i LaTeX rade potpuno jednako na svim platformama – počevši od običnog IBM PC-a do današnjih superkompjutera. Dokumenti su obični ASCII fileovi koji su bez ikakvog dodatnog zahvata prenosivi sa jedne platforme na drugu, a moguće ih je slati i običnom elektronskom poštom.
LaTeX ima i neke mane:
- Za LaTeX je obično potrebno više memorije, diskovnog prostora i kompjuterske snage nego za jednostavan tekst procesor. To međutim više ne vrijedi za današnje tekst procesore kao naprimjer Word for Windows i WordPerfect, koji trebaju čak više prostora i procesorske snage od normalne LaTeX instalacije. Ali kada se radi o korištenju sâmog procesora, LaTeX nadmašuje svaki WYSIWYG sistem, jer on koristi procesor samo za vrijeme stvarne obrade dokumenta, dok WYSIWYG sistem stalno opterećuje procesor.
- U okviru unaprijed definiranih stilova (izgleda) dokumenata moguće je neke parametre promijeniti. Međutim, dizajniranje potpuno novog izgleda dokumenta komplicirano je i mukotrpno.