VI. PODSLOJ PRISTUPA PRIJENOSNOM MEDIJU - MAC
(Medium Access Sublayer)
- MAC (Medium Access Sublayer) - podsloj za
dohvat medija za prijenos podataka
- kao podsloj sloja prijenosa podataka važan za mreže
koje ne koriste point-to-point nego rasprostranjene veze (multiaccess,
random access channels)
- posebno važan za LAN i MAN dok WAN uglavnom koriste
point-to-point veze (osim satelitskih mreža)
- glavni problem kod broadcast mreža je kako
odrediti kome dodijeliti kanal za prijenos kada ga traži više stanica
1.1 Statička dodjela kanala u LAN i MAN
- tradicionalni način dodjele jednog kanala (npr.
telefonski vod) većem broju korisnika je FDM (Frequency Division
Multiplexing) - jednostavan i efikasan algoritam ako je riječ o malom,
stalnom broju korisnika koji ostvaruju veliki promet; inače je ili dio
spektra frekvencije neiskorišten, a dio korisnika mora čekati na dodjelu
kanala (iako neki korisnici manje komuniciraju, ipak zauzimaju dio
dodijeljene frekvencije)
- općenito je podjela jednog kanala u više podkanala
neefikasna; prosječni zastoj pri FDM podjeli kanala na N podkanala
je N puta veći nego da se koristila cijela širina kanala za slanje
svih okvira koji su poslani po podkanalima
- slični problemi kako kod FDM vrijede i za TDM
1.2 Dinamička dodjela kanala u LAN i MAN
1. Model sa stanicama (station model) -
model se sastoji od N neovisinih stanica (računala, telefoni,...) od kojih
svaka ima program ili korisnika koji generira okvire za slanje; kada se
okvir izgenerira, stanica se blokira i ne radi ništa dok se okvir uspješno
ne prenese
2. Jedan kanal (single channel) - sve
stanice šalju i primaju okvire po samo jednom kanalu i sve su jednake što
se tiče hardvera (softver im može dodijeliti prioritete)
3. Kolizija (collision) - događaj kod
kojeg se dva okvir prenose istovremeno, pa se vremenski prekrivaju i
rezultat je iskrivljeni signal; sve stanice mogu ustanoviti koliziju, a
tako iskrivljeni okviri moraju se prenijeti ponovo
4.a. Neprekidno vrijeme (continuous
time) - prijenos okvira može započeti bilo kada, ne postoji glavni sat
koji dijeli vrijeme u diskretne intervale
4.b. Vrijeme u intervalima (slotted
time) - prijenos okvira počinje uvijek na početku intervala; interval
može sadržavati 0 okvira (miruje), 1 okvir (uspješan prijenos) ili više
okvira (kolizija)
5.a. Može se ustanoviti carrier
(carrier sense) - stanica može odrediti da li se kanal već koristi
i tada neće pokušavati slati nego će čekati da se oslobodi (carrier
- električni signal na kabelu)
5.b. Ne može se ustanoviti
carrier (no carrier sense) - stanica šalje podatke iako se
kanal već koristi, a tek će kasnije odrediti da li je prijenos bio
uspješan ili ne
- t
- vrijeme potrebno za prijenos okvira između dvaju najudaljenijih stanica
A i B
- 2
t - vrijeme povrata (turnarround
time): stanica A čeka 2
t, ukoliko u vremenu stigne potvrda
OK, ako ne pokušava poslati okvir ponovo
- vrijeme povrata
- potrebno kod otkrivanje kolizije, uzima se prilikom
određivanje duljine vremenskog intervala kod algoritama za dodjeljivanje
kanala za prijenos
2.1 ALOHA
- ALOHA sistem razvijen je 70-ih godina na Univerzitetu
Hawaii kao radio mreža, ali je osnovna ideja primjenjiva i za bilo koje
druge sisteme u kojima se korisnici natječu za korištenje jednog kanala
kojeg svi dijele
- 2 verzije koje se razlikuju po tome da li je vrijeme
podijeljeno u intervale ili nije: “čista” (pure) i s
vremenskim intervalima (sloted) ALOHA
a) Pure ALOHA
- korisnici šalju kad god imaju podatke za slanje, tj. u
potpuno proizvoljno odabranim vremenima
- dolazi do kolizije (sudara), takvi okviri će biti
uništeni, a pošiljaoc će to ustanoviti osluškivanjem kanala
- ako je okvir uništen, pošiljaoc čeka neko vrijeme i
šalje ga ponovo
- taj vremenski interval čekanja mora biti slučajno
odabran
“takmičarski” (contention) sistem -
sistem s više korisnika koji dijele zajednički kanal tako da dolazi do
konflikata

Slika: Slanje okvira kod "čistog" ALOHA
protokola (Tanenbaum,
1996)
- kolizija se javlja uvijek kada dva okvira žele
koristiti kanal u isto vrijeme, čak i ako se samo jedan bit novog okvira
prekrije sa samo zadnjim bitom okvira koji je gotovo stigao
- pitanje efikasnosti ALOHA kanala, tj. koliko prenesenih
okvira izbjegne koliziju pod tim “kaotičnim” uvjetima? - maksimalno
iskorištenje kanala je 18%, s većim prometom raste i broj sudara, a
iskorištenje pada

Slika: ALOHA: iskorištenje kanala prema
opterećenju kanala (Tanenbaum,
1996)
b) ALOHA s vremenskim intervalima (sloted)
- metoda koja udvostručuje kapacitet ALOHA sistema
- vrijeme na kanalu je organizirano u jednake vremenske
intervale (slots) čija je veličina jednaka vremenu prijenosa
okvira; stanice sinhronizira glavni sat (ili neka druga tehnika)
- određeno je vrijeme kada se mogu slati okviri -
prijenos može početi samo na početku slijedećeg intervala, pa će se okviri
koji će se prekrivati, prekrivati potpuno
- iskorištenost kanala je 37%
2.2 CSMA Protokoli
- CSMA - Carrier Sense Multiple Access
grupa protokola
- carrier sense protokoli - oni protokoli kod
kojih stanice osluškuju medij za prijenos tj. što rade druge stanice i
ovisno o tome šalju podatke ili ne
a) Uporni (persistent) i neuporni (nonpersistent)
CSMA
- kod CSMA potreban je algoritam pomoću kojeg će se
odrediti što da stanica učini ako je medij zauzet; razlikuju se 3
pristupa:
I. 1-persistent CSMA
- stanica šalje okvir sa vjerojatnošću 1 kadgod
ustanovi da je medij za slanje slobodan
- pravila:
1. ako je medij slobodan, šalje
2. ako je medij zauzet, nastavlja slušati dok se kanal
ne oslobodi i onda odmah šalje
3. ako dođe do kolizije, čeka slučajni vremenski
interval i ponavlja 1. korak
- efikasnost protokola ovisi o kašnjenju signala koji
šalju stanice (jedna stanica može poslati okvir ako nije registrirala
signal druge stanice o zauzetosti kanala) - dolazi do kolizije
- primjer kolizije: 2 stanice čekaju da treća završi,
te istovremeno počnu slati (stanice ne provjeravaju da li neka stanica
već čeka)
- manja kolizija nego kod ALOHA protokola
II. Nonpersistent CSMA
2. ako je medij zauzet, čeka slučajni vremenski
interval i ponavlja 1. korak
- reducira se kolizija, ali je medij djelomično
neiskorišten (čeka se iako se medij već oslobodio)
III. p-persistent CSMA
- kompromis koji želi reducirati i koliziju i
neiskorištenost medija
- primjenjuje se na kanalima podijeljenim u vremenske
intervale
- p = vjerojatnost slanja (p=1=100% tj. uvijek šalje)
- pravila:
1. ako je medij slobodan, šalje sa vjerojatnošću p
(čeka tj. odgađa slanje za jedan vremenski interval (slot) sa
vjerojatnošću (1-p) = q); interval je obično jednak
2
t
2. ako je medij zauzet, nastavlja slušati dok se kanal
ne oslobodi i ponavlja 1.
- koji p uzeti -> što je p manji, stanice dulje
čekaju na slanje, ali se kolizija reducira
- kod mreža s kolizijom efikasniji su neuporni
protokoli

Slika: Usporedba iskorištenja kanala (Tanenbaum,
1996)
b) CSMA/CD (CSMA sa detekcijom kolizije - Collision
Detection)
- poboljšani CSMA: stanice prekidaju prijenos čim
ustanove da je došlo do kolizije čime se štedi i vrijeme i propusnost
- kolizija se može ustanoviti na pr. tako da se jačina
primljenog signala usporedi s poslanim signalom
- često se koristi za LAN (npr. jednu verziju koristi
Ethernet)
- pravila:
- ako je medij slobodan, A odmah šalje
- ako je medij zauzet, A nastavlja osluškivati medij i
čim se oslobodi šalje
- ako se ustanovi kolizija za vrijeme prijenosa, A
šalje kratki signal kako bi sve ostale stanice saznale za koliziju
- nakon slanja signala, čeka slučajan vremenski
interval (naziva se period odustajanja - backoff) i ponavlja
korak 1.

Slika: CSMA/CD stanja; borba za medij,
slanje, mirovanje (Tanenbaum,
1996)
- model za CSMA/CD sastoji se od izmjenjivanja perioda
borbe za medij (contention) i perioda prijenosa (transmission)
s periodima mirovanja stanica (idle)
- osnovno pitanje je koliko dugo treba stanicama da
ustanove da je došlo do kolizije (o tome ovisi dužina contention
perioda, te propusnost)
- primjer 1:
- t0 - A šalje
- t1 - B i C su spremni za slanje, C šalje jer
nije ustanovio da A šalje
- t2 - C ustanovio koliziju i prekinuo
prijenos
- t3 - A ustanovio koliziju kad mu je stigao
signal od C

Slika: CSMA/CD (Stallings,
2004)
- za jedan interval se uzima
2
t
primjer 2:
- u trenutku t=0 A šalje okvir za B
- u t=t
-
e (mali
e) B šalje okvir (samo malo prije
nego je okvir od A stigao)
u t=t
B je ustanovio koliziju i prestao slati
u t=
2t -
e A je ustanovio koliziju

Slika: utvrđivanje kolizije (Tanenbaum,
1996)
- važno pravilo za CSMA/CD sisteme: okviri moraju biti
dovoljno dugački (tj. definira se min. dužina svih okvira) da se dozvoli otkrivanje kolizije prije kraja prijenosa tj. treba se osigurati da je vrijeme povrata za sve okvire
2t
- do kolizije može doći za vrijeme perioda natjecanja
(contention), to nastoji riješiti slijedeća grupa protokola: nekolizijski (Collision-Free)
protokoli
2.3 Nekolizijski (Collision-Free) protokoli
- rezervacijski protokol kod kojeg nakon faze
prijenosa slijedi faza rezervacije, a ne borbe za medij
- vremenski
gubitak je veći jer svaka stanica mora čekati na svoj red da bi izvršila
rezervaciju
- primjeri: bit-map protokol, binary countdown
2.4 Protokoli sa ograničenim natjecanjem za medij (Limited-Contention)
- 2 načina mjerenja performansi: zastoj (duži periodi
čekanja) kod malog prometa
i iskorištenje kanala (broj ponovnih slanja okvira zbog kolizije) kod velikog prometa
- natjecateljski (npr. ALOHA) su dobri kada je promet
mali jer je tada manji zastoj (kraći periodi čekanja na slanje)
- nekolizijski su dobri kod velikog prometa jer je tada
bolja iskorištenost kanala (manje kolizija)
- limited-contention protokoli su kombinacija
natjecateljskih (contention) i nekolizijskih (collision-free)
protokola
- stanice se dijele u grupe i kada je promet velik samo
ih se nekoliko (ili čak samo 1 stanica) može natjecati za slanje podataka
(ostale čekaju),
a kada je promet mali može se natjecati više stanica
|
 |
 |
|