Metodika nastave informatike online

Razvoj modela za učenje na daljinu na primjeru kolegija Metodika nastave informatike

Projekt primjene informacijske tehnologije

 

Cilj projekta

Osnovni cilj je razviti metodologiju učenja na daljinu preko Interneta/WWW uzimajući u obzir specifičnosti okruženja na hrvatskim sveučilištima. Razvijeni model imati će kao polazište korištenje hibridnog ili mješovitog pristupa učenju kod kojeg se kombiniraju klasična nastava i online učenje (učenje na daljinu). Predvidjeti će se i implementacija potpunog online pristupa koja će biti primjenjiva kada se za to stvore uvjeti na hrvatskim sveučilištima.

Metodologija učenja na daljinu temeljiti će se na konstruktivističkom i kolaborativnom pristupu učenju, a poseban naglasak će biti stavljen na interaktivnost nastavnih sadržaja i komunikaciju pri učenju.

Kao primjer će se uzeti kolegij Metodika nastave informatike studija Matematike i informatike, te se pripremiti nastavni sadržaji (sadržaji za učenje i provjeravanje znanja) za učenje putem sustava AHyCo za daljinsko učenje preko Interneta. Razvijeni sustav dogradit će se implementacijom podsustava za komunikaciju.

Saznanja stečena tijekom projekta uobličiti će sa kao preporuke za nastavnike te se sa sadržajima kolegija objediniti na zajedničkom Web sjedištu kojem će pristupati studenti, ali i svi zainteresirani za problematiku učenja na daljinu.

 

Kratki opis projekta

Neki od problema uočenih kod izrade klasičnih WWW priručnika ili "digitalnih udžbenika" vezani su uz činjenicu da se, samim tim što su ponuđeni studentima preko Interneta, ne postižu bitno drugačiji rezultati od korištenja običnih tiskanih udžbenika. Često se javlja nemotiviranost studenata i visok stupanj odustajanja od učenja na ovakav način jer se dovoljno pažnje ne posvećuje interaktivnosti sadržaja te komunikaciji studenata pri učenju i s nastavnikom i međusobno.

Sustavi za izradu i dostavljanje WWW programske potpore za učenje (WWW-based learning managment systems - LMS) nastali su s ciljem da se riješe neki problemi uočeni kod izrade klasičnih WWW priručnika kod kojih autori-nastavnici moraju, uz same sadržaje za učenje, razvijati i svu pomoćnu tehnologiju za stvaranje i dostavljanje tih sadržaja. LMS sustavi objedinili su sve potrebne alate za implementiranje "WWW razreda". Njihove glavne karakteristike su: autorski alati za izradu sadržaja za učenje, učenje pripremljenih sadržaja i navigacija kroz njih, upravljanje učenjem, komunikacija putem računala, provjere znanja.

Iako se sadržaji za učenje pripremljeni i ponuđeni pomoću ovakvih sustava sve više počinju koristiti u nastavi, uglavnom je ponovo riječ o sadržajima bez dovoljno interakcije i komunikacije, odnosno samo modernijim verzijama neinteraktivnih udžbenika za samostalni rad studenata.

Zbog toga se uočava potreba za osmišljavanjem cjelovitog pristupa pri online učenju, bilo da je riječ o kombinaciji s klasičnim učenjem ili o učenju na daljinu. Pri tome je jedan dio ove metodologije vezan i uz izradu WWW sadržaja za učenje, ali je vrlo bitan i dio koji se odnosi na kvalitetnu primjenu tog sadržaja.

U okviru projekta osmisliti će se cjeloviti način korištenja WWW sadržaja za učenje na daljinu koji će se temeljiti na konstruktivističkom i kolaborativnom pristupu učenju, a poseban naglasak će biti stavljen na interaktivnost nastavnih sadržaja i komunikaciju pri učenju.

Sadržaji za učenje kolegija Metodika nastave informatike pripremiti će se pomoću LMS sustava AHyCo. Ono po čemu se ovaj sustav bitno razlikuje od ostalih sustava dostupnih na tržištu je njegova zasnovanost na adaptivnoj hipermediji to jest veća mogućnost interaktivnosti zbog prilagođavanja nastavnih sadržaja individualnim osobinama korisnika na osnovu navigacije kroz program i znanja pokazanog rješavanjem testova. Ovaj LMS će se dopuniti modulom za komunikaciju.

Pripremljeni sadržaji za učenje primijeniti će se u nastavi korištenjem osmišljene metodologije. Na kraju će se na Web sajtu (u obliku portala) objediniti ovi sadržaji, opis primijenjene metodologije i iskustva u njezinoj primjeni sa preporukama za one nastavnike koji bi sami htjeli svoje kolegije pripremiti za učenje na daljinu ili hibridni pristup.

 

Razlozi zašto je projekt koristan

Kako bi se suvremeno obrazovanje što više približilo današnjem informacijskom dobu, potrebno je uvesti promjene i samog sadržaja, ali i nastavnih metoda. Iako je nužno da te promjene zahvate sve razine obrazovanja, posebno je važno da do takvih transformacija dođe na sveučilištima. Prijenos novih iskustava jedan od vrlo važnih elemenata u promociji novih nastavnih metoda te se posebna pažnja treba pokloniti obrazovanju studenata - budućih nastavnika čime će se osigurati primjena tih novih metoda u školama. Među bitnim elementima koji omogućuju ostvarivanje uspješnog procesa učenja mogu se navesti aktivno sudjelovanje učenika, te suradničke nastavne metode orijentirane na učenje u grupi.

U nastavi je pored metoda važna i tehnologija koja se koristi u razredu, posebno suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija (ICT). Tradicionalne tehnike učenja i poučavanja pomoću računalnih tehnologija, kao i učenje na daljinu, unaprijeđeni su uvođenjem WWW sadržaja za učenje. Međutim, sve se više osjeća potreba da se umjesto samog postavljanja programske podrške za učenje na Web (tzv. "digitalnih udžbenika"), razvije cjeloviti pristup ili metodologija koja će omogućiti interaktivno i kolaborativno učenje na daljinu. Time će sa izbjeći jedan od temeljnih problema kod ovakvih načina učenja, a to je nemotiviranost studenata i visok stupanj odustajanja od učenja na ovakav način. Većinom su kod korištenja Web udžbenika studenti pri učenju prepušteni sami sebi, bez poticaja i barem djelomične kontrole od strane nastavnika, ali i ostalih kolega.

Kolegij Metodika nastave informatike odabran je kao primjer za razvoj metodologije učenja na daljinu ujedno i zbog toga što dio sadržaja kolegija govori upravo o uporabi ICT u obrazovanju, učenju na daljinu te izradi obrazovnih aplikacija (coursewarea). Ti sadržaji biti će dostupni ne samo studentima koji ih uče nego (putem accounta za goste AHyCo sustava) i svima zainteresiranim nastavnicima, pa i svima ostalima koje zanima ovakav pristup. Uz to će se na Web sajtu (u obliku portala) objediniti ovi sadržaji sa preporukama za one nastavnike koji bi sami htjeli svoje kolegije pripremiti za učenje na daljinu ili za hibridni pristup.

 

Potencijalni korisnici ili tržište

Kolegij Metodika nastave informatike prvenstveno je namijenjen studentima treće i četvrte godine studija Matematike i informatike na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Međutim, dio sadržaja kolegija (uporaba ICT u obrazovanju, učenju na daljinu, izrada obrazovnih aplikacija (coursewarea),...) je zbog aktualnosti tema zanimljiv i studentima ostalih studijskih grupa Filozofskog fakulteta kao budućim nastavnicima te posebno i drugim je nastavnicima bez obzira na područje koje podučavaju. Nastavnicima koji bi sami htjeli svoje kolegije pripremiti za učenje na daljinu (ili u početku za hibridni pristup) koristiti će opis razvijene metodologije, njezine primjene te navedene preporuke.

 

Očekivani rezultat/završni proizvod

U okviru projekta pripremiti će se sadržaji kolegija Metodika nastave informatike za online učenje putem AHyCo sustava. LMS sustav AHyCo upotpunit će se modulom za komunikaciju.

Kao završni proizvod u okviru projekta razviti će Web site koji će objediniti sadržaj kolegija, opisati razvijenu metodologiju i iskustva u njezinoj primjeni u obliku preporukama za nastavnike te za sve zainteresirane koje zanima problematika  učenja na daljinu.

 

Voditelj projekta:

Doc.dr.sc. Nataša Hoić-Božić, Odsjek za informatiku Filozofskog fakulteta u Rijeci

 

Suradnici na projektu:

Prof.dr.sc. Jasmina Ledić, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci

Doc.dr.sc. Vesna Kovač, Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci

Prof.dr.sc. Vedran Mornar, Zavod za primijenjeno računarstvo, FER Zagreb

Ivica Botički, dipl.ing, Zavod za primijenjeno računarstvo, FER Zagreb

Tanja Vukas, prof, Gimnazija Andrije Mohorovičića, Rijeka

Zoran Nebić, student Informatike Filozofskog fakulteta u Rijeci

Emil Egredžija, student Informatike Filozofskog fakulteta u Rijeci