Tekst

• polja sa tekstom za prezentiranje samog sadržaja aplikacije
• riječi i simboli – važni za naslove, menue, gumbe i ostale navigacijske elemente
• pravilo: "malo riječi, puno značenja"
• birati oznake sa snažnim značenjem, na pr. "Go back!" umjesto "Previous" – istraživati sinonime
   

1. Ugradnja teksta u računalo

Ručna ugradnja - upis teksta

• ASCII (TXT) zapis (na pr. Notepad)
• HTML zapis (na pr. MS Frontpage)
• poseban oblik programa za oblikovanje teksta (na pr. MS Word)

Strojna ugradnja – optičko prepoznavanje teksta

• skeniranje teksta kao slikovnog zapisa te prepoznavanje znakova i pretvaranje u tekstualni zapis pomoću OCR (Optical Character Recognition) programa (na pr. Recognita)
• tiskani tekst, ali i tekst ispisan rukom
  
  

2. Fontovi

• oblik (typeface) – skup grafičkih znakova koji imaju isti prepozantljiv oblik i dizajn na pr. Times, Arial, Courier,...
• pismo ili font – skupina znakova iste veličine i stila koji pripadaju određenom obliku, na pr. Times 12-point bold
• stil fonta: podebljano (bold), nakošeno (italic), podvučeno (underline),...
• veličina fonta: u points (0.0138 ili 1/72 incha)

(Vaughan, Multimedia: Making It Work)

• velika i mala slova (uppercase/lowercasse) – čitljivija kombinacija malih i velikih slova
• proporcionalni (varijabilna širina znakova, npr. Times) i neproporcionalni font (stalna širina znakova, npr. Courier)
• kategoriziranje oblika: Serif i San Serif:

1. Serif

• oblik fonta koji uključuje ucrtane oznake na kraju glavnih crta kojima se ispisuje znak (na pr. s oznakom Roman te Bookman, Palatino,...)
• čitljivo pismo za tiskani tekst – za odlomke; oznake vode oko duž redaka s tekstom
• nije preporučljivo za ekran

2. San Serif

• font bez oznaka, manje čitljiv, za naslove (Arial, Helvetica, Tahoma)
• bolji za prikaz na ekranu, posebno za manji tekst (10 pt)
  
  

2.1. Kodiranje znakova

• dvije grupe kodnih skupova:
  • standardi koje definiraju internacionalne ili nacionalne organizacije (ISO)
    standardi koje definiraju proizvođači informatičke opreme (npr. IBM, Microsoft) - de facto standardi
    
    
• ASCII kod – 7-bitni sustav za kodiranje znakova koji omogućuje opisivanje 128 znakova; dovoljan za predstavljenje slova engleske abecede (uz slova, arapske bojke, rečenični znakovi, simboli, kontrolni znakovi)
• Latin Alphabet 1 (ISO 8859-1) – koristi 8 bitova (256 znakova); do 128 znakova standardni ASCII + posebni nacionalni znakovi u sljedećih 128 znakova; slova abecede nekih zapadnoeuropskih zemalja
• Latin Alphabet 2 (LATIN 2) – ISO 8859-2 – za prikaz hrvatskih dijakritičkih znakova Primjer
  Microsoft CP-1250 - Microsoftova verzija kodnog skupa za računala pod Microsoft Windows platformom koja sadrži i hrvatske znakove (de facto standard) Primjer
• Unicode (ISO 10646-1 odnosno Unicode verzija 2) – 16 bitni sustav (65536 znakova) – kako bi se svi mogući oblici znakova u nacionalnim pismima kod jezika što se danas upotrebljavaju za uobičajenu komunikaciju ugradili u jedan standard Primjer
• problem za upotrebu hrvatskog jezika na Internetu - dva nekompatibilna kodna skupa: ISO 8859-2 i Microsoft CP-1250
  

(Više na: Norme za kodne sustave u Hrvatskoj)

3. Korištenje teksta kod multimedije

• tekst se koristi za:
  • naslove (o čemu se radi)
  • izbornike (gdje se može ići)
  • navigaciju (kako negdje doći)
  • sadržaj (što će se vidjeti kad se na određeno mjesto stigne)
    

3.1. Dizajniranje s tekstom

Multimedijske aplikacije s većom količinom teksta:

• paziti na raspored po stranama/ekranima
• premalo teksta – zahtjeva od korisnika česte akcije za prijelaz na sljedeću stranu
• previše teksta – nečitko i zamorno

Prezentacije s naglaskom na druge medijske elemente:

• koristiti tekst za naglašavanje glavnih poruka
• veliki fontovi, malo riječi i puno praznog prostora
  
  

3.2. Odabir fontova - savjeti

• odabrati font koji se čini odgovarajući da prenese poruku aplikacije, ali ga provjeriti tako da se pokaže i korisnicima aplikacije
  
• za sitnija slova koristiti čitljivi font (izbjegavati ukrasne (serif) fontove)
  
• koristiti što manje različitih oblika, ali za isti oblik mijenjati veličinu i stil
  
• u blokovima teksta odabrati dovoljno veliki razmak među recima
  
• mijenjati veličinu fonta u ovisnosti s važnošću poruke
  
• kod velikih naslova paziti na razmak među slovima i po potrebi ga smanjiti
  
• koristiti različite boje za tekst i za podlogu, ali paziti na slaganje boja
  
• koristiti anti-aliased tekst (na pr. za dugmad)
  
• ako je tekst centralno poravnat, paziti da je broj redaka što manji
  
• koristiti razne efekte za tekst, na pr. sjene, oblik sfere,...
  
• odabrati smislene riječi ili fraze za hiperveze i elemente izbornika
  
• konzistentno označiti hiperveze na Web strani i site-u
  
• važne tekstualne elemente postaviti u gornji dio Web strane
  
  

3.3. Uporaba boja

• prednosti boja u odnosu na crno-bijeli prikaz:
  • povećavaju razumljivost, prihvatljivost i snalaženje u elektroničkom tekstu
  • povećavaju atraktivnost sadržaja i motiviranost čitatelja
  • povećavaju mogućnost razdvajanja sadržaja po razinama ovisno o značenju i kvaliteti
  • ne koristiti preveliki broj boja (do 5)
    

Tablica utjecaja boja na čitatelje (Ružić, Multimedija)

3.4. Izbornici za navigaciju

• najjednostavniji oblik: tekstulana lista hiperveza koje vode na pojedine teme
• ostalo: padajući popisi, otvarajući izbornici, mape aplikacije
• paziti kako imenovati stavke izbornika
  
  

3.5. Dugmad

• kod multimedije objekti čijim se odabirom (klikom na njih) izvodi određena akcija
• dugmad sa standardnim oznakama (na pr. strelice za naprijed-natrag, za povratak na naslovnu stranu) ili dugmad s vlastitim natpisima
• za tekst natpisa i odabir fonta vrijede ista pravila kao za ostale tekstualne elemente
  
  

3.6. Polja teksta

• čitanje teksta na ekranu računala sporije je i teže od čitanja tog istog teksta u tiskanom obliku
• ako multimedijska aplikacija ne zahtijeva puno teksta, treba prezentirati samo nekoliko odlomaka po stranici/ekranu
• polja načiniti tako da veličinom odgovaraju ekranu (ne preširoka i ne presuka)
  
  

3.7. Simboli

• grafika koja nosi prepoznatljivu poruku te se zbog toga u multimediji smatra tekstom
• na primjer:

• paziti da se koriste standardni simboli koji imaju univerzalno značenje
• izbjegavati izmišljanje vlastitih simbola; ukoliko se već koriste, upotpuniti ih tekstualnim objašnjenjima
  
  

3.8. Animirani tekst

• banneri, "leteći" tekst, animacije kao bullets u listama,...
• odvlače pažnu pri čitanju
• umjereno ih koristiti ili sasvim izbjegavati
  
  

4. Hipermedija i hipertekst

• hipermedijske aplikacije imaju više teksta - korištenje hiperteksta
• pažljivo treba kreirati hiperveze i “vrućih riječi” (hotwords) tj. odrediti povezivanje s drugim dijelovima teksta ili s ostalim medijskim objektima u aplikaciji
• veze trebaju biti jasno označene - korisnik će prije nego što počne čitati najprije u tekstu stranice uočiti hiperveze
• potrebno odabirati ključne riječi (izbjegavati tzv. "here syndrome")
• pojam koji se pojavljuje nekoliko puta u tekstu ne treba svaki puta označiti kao vezu (dovoljno je kod prvog spominjanja, pogotovo ako je riječ o kraćem tekstu)
  
  

4.1. Struktura hipermedije i navigacija

• međusobno povezivanje čvorova (hipermedijskih stranica) hipervezama
• nekoliko navigacijskih struktura: linearna, hijerarhijska, kompozitna

(Vaughan, Multimedia: Making It Work)

• hijerarhijska organizacija - sa svake stranice omogućen je povrat na prethodni nivo u hijerarhiji, te na početak (home page), sadržaj (ili index), help

• linerana organizacija – veze za prijelaz na prethodnu i slijedeću stranicu - postiže se tok čitanja koji je autor predvidio

• kompozitna organizacija – najslobodnija, "lost in hyperspace" problem
  
   

5. Primjena teksta na Webu

• HTML je standardni format dokumenata za Web
• fontovi, boje: paziti sve prije navedeno
• preglednik prikazuje tekst u fontovima koji su instalirani na računalu korisnika - kod izrade stranica izbjegavati nestandardne fontove
• slike za dijelove teksta za koje želimo biti sigurni da će se tako prikazati svim korisnicima
• kodna stranica – koristiti meta oznaku za skup znakova Central European (Windows-1250):

<META HTTP-EQUIV="Content-Type" CONTENT="text/html; charset=windows-1250">

• tablice za određivanje širine, visine, razmještaja teksta po stranici
• CSS za preciznije definiranje elemenata teksta
• elementi za navigaciju:
  • traka sa alatima (toolbar) sadrži vodoravne gumbe ili hiperveze; panel sadrži okomite gumbe ili hiperveze
  • padajući popisi (pull-down menues)
  • tabovi (na pr. Amazon.com)
  • «breadcrumb» navigacija – tekstualni linkovi prate kretanje kroz niže nivoe hijerarhije (na pr. www.ffri.hr)
  • mape Web site-ova ili aplikacije (grafičke ili kao popisi hiperveza)
    pretraživanje (search box)
• nekoliko preporuka:

08.10.2005.